Sudbina srednjovjekovnih spomenika-stećaka, koje su nadležni iz Narodnog muzeja Crne Gore prije šest godina iz Banjana i Oputnih Rudina kod Nikšića dislocirali na Cetinje, još uvijek je pod znakom pitanja. Iz sela Počekovići i Klenak 2012. godine odneseno je više stećaka, i to, kako mještani tvrde, bez ikakvog obavještenja i najave iako su stari nadgrobni spomenici njihova istorija i na tim terenima su bili vjekovima. Uzalud su, kako navode, bila njihova obraćanja resornom Ministarstvu kulture, odnosno tadašnjem ministru Branislavu Mićunoviću koji im nije odgovarao na dopise, ali od onoga što im pripada nemaju namjeru da odustanu. Mićunović je zanemario i dopis o vraćanju stećaka koje je potpisalo oko 170 žitelja oputno-rudinskog kraja.
– Do danas nema nikakvih naznaka da će stećci biti vraćeni tamo gdje pripadaju, ali mi ne zaboravljamo i ne odustajemo iako je prošlo šest godina od tada. Još jednom ćemo, i to poslednji put, poslati zahtjev Ministarstvu kuture da se stari nadgrobni spomenici vrate, i ukoliko se ogluše na naš zahtjev podnijećemo tužbu i protiv ministarstva i protiv Narodnog muzeja – kaže Radovan Lalićević iz Počekovića.
Iz tog sela Narodni muzej je odnio tri stećka, od kojih su dva bila na posjedu koji pripada Crkvi Sv. Ignjatija Bogonosca, a jedan je bio na privatnom imanju koje je vlasništvo Lalićevićevog strica. Predstavnici muzeja su tada, istakao je Lalićević, bukvalno razvalili ogradu na tom imanju kako bi ušli i mašinama iznijeli izrezbarenu kamenu ploču.
– O akciji tada nijesu obavijestili ni nikšićki Centar za kulturu, ni Opštinu, a ni nas mještane jer bismo im sigurno to zabranili. Samo su došli sa dizalicom, podigli stećke i odvezli. I iz sela Klenak su na sličan način odnijeli nekoliko stećaka, a u Vraćenovićima su ih mještani otjerali, što bismo i mi učinili da smo znali šta će uraditi – ispričao je Lalićević za „Dan“.
Nakon što su stećke odvezli u Počekovićima je održan sastanak mještana, predstavnika Eparhije budimljansko-nikšićke i nadležnih državnih organa. Tadašnji pomoćnik ministra za kulturnu baštinu Lidija Ljesar bila je kategorična u stavu da izrezbarene kamene ploče koje su odnijeli nijesu nadgrobni spomenici već stećci koji, navodno, i nijesu bili na mjestu gdje su nastali a i pošto su devastirani namjera Narodnog muzeja je da ih sačuva od daljeg propadanja. Ona je tada mještanima obećala da će, ukoliko ustanove da se ispod njih nalazi grobno mjesto, uraditi projekat zaštite i stećke vratiti, ali ni od toga do danas nije urađeno ništa. Stećci su preneseni u lapidarijum na Cetinju, koji je dio Arheološkog muzeja.
– Istorija jednog kraja da bude u nekom sasvim drugom potpuna je besmislica – ističe Dragan Aleksić koji je rođen i odrastao u Počekovićima.
Kako navodi, stećci su u tom selu vjekovima smatrani svetinjom, a u proteklim vjekovima nijedan okupator tih prostora ih nije dirao, niti skrnavio.
– I dok smo bili djeca naši stari su nas upozoravali da te kamene ploče ne smijemo dirati, jer su to nečiji grobovi, a čiji bi bili nego onih koji su nekada živjeli na ovom terenu. Mještani ovog kraja su uvijek poštovali te nadgrobne spomenike koji su dio naše istorije, koju nam godinama državni organi Crne Gore prekrajaju. Smatram vandalizmom odnijeti nekome nadgrobnu ploču, a stećci to jesu bez obzira što nadležni tvrde suprotno – ističe Aleksić.
U lapidarijumu na Cetinju smješteno je više od deset stećaka sa područja nikšićkog kraja i Pljevalja. Navodno su tu zaštićeni, u šta mještani Oputnih Rudina ne vjeruju.
– Istina je da ih je vrijeme oštetilo, a nikako mještani. Međutim, zar su morali baš da se odnosu sa mjesta na kojem su bili vijekovima da bi bili zaštićeni. Mogli su to uraditi i na licu mjesta, a mi bismo ih čuvali kao i do sada. Gdje je Narodni muzej bio svih prethodnih decenija da makar njihovi predstavnici obiđu te spomenike i utvrde u kakvom su stanju – pita Aleksić. B.B.

Novi put zaobišao spomenike

Više stećaka u Počekovićima nalazi se uz put Vraćenovići –Petrovići, čija rekonstrukcija je pri kraju. Lalićević naglašava da su mještani zahvalni izvođačima radova što su prihvatili njihov zahtjev da nekoliko tih spomenika prilikom rekonstrukcije puta ne bude oštećeno.
– Trasa novog puta prema projektu trebalo je da zauzme dionicu gdje su dva stećka u Počekovićima. Mi smo zamolili izvođače radova da se ta grobna mjesta ne diraju i oni su nam izašli u susret, tako da su ti stećci ostali netaknuti i van novog puta. I Austrougari su za vrijeme okupacije ovog kraja znali šta su stećci pa su svojevremeno kada su gradili ovaj put zaobišli te spomenike, samo se danas nasrće na njih – kategoričan je Lalićević.

 „Prijepoljska deklaracija“ i odluka Vlade

U vrijeme kada su stećci odneseni iz Počekovića direktor Narodnog muzeja bio je Pavle Pejović. On je tada mještanima objasnio da ta institucija ne krši nikakve zakone jer je Ministarstvo kulture Crne Gore tri godine prije tog događaja sa ministarstvima Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske potpisalo tzv. „Prijepoljsku deklaraciju“ o zaštiti stećaka na području pomenutih država. Vlada Crne Gore potom je donijela odluku o osnivanju Arheološkog muzeja na Cetnju u okviru kojeg je i lapidarijum.
Odneseni stećci, međutim, tada nijesu bili utvrđeni kao kulturno dobro, niti je postojalo ikakvo rješenje o njihovoj zaštiti.